Jure Karakaš rođen je 20. rujna 1941. u selu Podlapac nedaleko od Udbine u Lici gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završio je u Zagrebu, a nakon odsluženja vojnog roka upisao se na Pedagošku akademiju u Gospiću gdje je završio studij hrvatskog jezika i povijesti te kao nastavnik povijesti radio u Podlapcu do 1971., kada je ponovo došao u Zagreb i zaposlio se kao knjižničar u nekad poznatom izdavačkom poduzeću «Zora». U «Zori» je radio od 1971. do 1973. i ponovo se vratio svom učiteljskom pozivu te od 1973. do 1988. radio u Osnovnoj Školi Ivana Cankara kao nastavnik hrvatskog jezika te povijesti i kao knjižničar. U međuvremenu je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio studij jugoslavistike (jugoslavenski jezici i književnost) i komparativne književnosti. Godine 1988. prešao je u Osnovnu školu «Mladost» također u Zagrebu radeći i dalje kao profesor hrvatskog jezika, a potom kao školski knjižničar.

Objavljivati je počeo u studentskim danima u lokalnim «Ličkim novinama» najprije pjesme, a poslije i druge novinske članke: vijesti, izvještaje, reportaže…

Surađivao je s brojnim dječjim časopisima objavljujući uglavnom pjesme, a najčešće u zagrebačkoj «Radosti», potom u «Smibu», riječkom «Galebu», osječkom «Maslačku» i u zagrebačkoj «Modroj lasti», a u novinama i časopisima za odrasle pisao je za «Školske novine», «Marulić», «Usponi», «Dometi», «Novi list, «Večernji list», «Vjesnik», »Vila Velebita»… U «Vili Velebita» je deset godina bio član uredništva i urednik kulturne rubrike, a uređivao je školske listove «Cankarevac» u Osnovnoj školi Ivana Cankara i «Iskricu» u Osnovnoj školi «Mladost».

Prvi roman objavio je u beogradskom «Nolitu» 1982. Bio je to roman Pobunjenici koji je dobio i književnu nagradu «Neven» za tu godinu «kao najbolje prozno ostvarenje za djecu». Ravnopravno je podijeljena s bosanskohercegovačkim piscem Alijom Dubočaninom. Dubočanin je nagradu dobio za zbirku priča «Brod na vidiku». Sljedeći roman Sjeme na vjetru objavio je 1987. također u «Nolitu» u istoj dječjoj biblioteci. Godine 1988. objavio je u Izdavačkom poduzeću «August Cesarec» iz Zagreba svoju najpoznatiju knjigu, zbirku primijenjenih pjesama Gramatika u stihu koja je poslije tiskana još četiri puta kod raznih izdavača, a 1990. «Školske novine» izdale su mu zbirku pjesama za djecu Lovci na dugu koja je u ovom izdanju izmijenjena. To izdanje ilustrirali su đaci Osnovne škole «Mladost». Sljedeća knjiga bio mu je povijesni roman Krbavska bitka objavljen u biblioteci «Hit junior» u zagrebačkom «Znanju»1994. godine. Ovaj je roman prethodno izlazio u nastavcima u «Vjesniku».

Dječji romani vezani su mu za život ličkog sela i imaju naglašenu socijalnu tematiku i dosta su obojeni lokalnim jezičnim koloritom. U njima, naime, odrasli govore dijalektom svoga kraja, dok se djeca i učitelji služe književnim jezikom.

Knjigu kritika Književni Velebit objavilo mu je «Senjsko književno ognjište» iz Senja 1996. godine.
Objavio je i dvije monografije: knjigu o svom rodnom selu Podlapac i knjigu Trideset godina Mladosti u povodu tridesete obljetnice rada Osnovne škole «Mladost» Obje su tiskane 2001.
Izdavačka kuća «Nova knjiga Rast» objavila mu je 2004. godine knjigu eseja, zapravo kratkih biografija poznatih osoba iz naše prošlosti pod naslovom Mačevi, topovi, muze i popovi.
Za tisak je priredio knjigu dnevničkih zapisa Vukovarca Dragutina Antunovića, strojarskog inženjera, koji je ostavši sa suprugom u Vukovaru u svojoj kući proživljavao sve strahote bombardiranja, a potom zarobljen i odveden u zatvor u Srijemskoj Mitrovici.U zatvoru je potajno pisao dnevnik na najrazličitijim komadićima papira, te zapise uspio iznijeti. Od tih zapisa napravljena je potresna knjiga pod naslovom Od kalvarije do pakla – dnevnik jednog Vukovarca. Knjigu je 1998. objavio zagrebački nakladnik AGM.

Za lektiru je priredio dvije knjige: Alkar Dinka Šimunovića i Bitka kod Bistrice Lesne Miroslava Krleže. Izdavač je «Sysprint» iz Zagreba, a objavljene su 1998. U biblioteci «Zlatna lađa» izdavačke kuće «Mozaik knjiga» napisao je predgovore za Sportski život letećeg Martina Dubravka Jelačića Bužimskog i Anku Brazilijanku Mate Lovraka.

Zajedno s dr. Antom Beženom napisao je čitanku za sedmi razred osnovne škole Hrvatska čitanka 7; prvo i drugo izdanje objavljeno je u «Školskim novinama», a ostala izdanja u «Školskoj knjizi". Uz Čitanku su napisali i priručnik za učitelje također objavljen u «Školskoj knjizi».